||| Natrag: Računarska grafika | Gore: Računarska grafika | Naprijed: Arhitekture grafičkih sustava |

UVOD

Računarska grafika se naglo razvija i širi od pojave osobnih računala. Visoko razvijena sposobnost prepoznavanja oblika kod čovjeka čini računarsku grafiku jednim od najprirodnijih načina komunikacije s računalom. Grafička interakcija pomoću rasterskog prikaza postala je standardnim sastavnim dijelom računalnih korisničkih sučelja.

Interaktivna grafika kao sredstvo učinkovite komunikacije između korisnika i računala poboljšava sposobnost razumijevanja podataka, uočavanja trendova i vizualizacije stvarnih i imaginarnih objekata. Na taj način pridonosi povećanju kvalitete rezultata rada i proizvoda, smanjenju troškova analize i projektiranja, te povećanju produktivnosti.

Sadržaj računarske grafike

Računarska grafika (computer graphics) obuhvaća stvaranje, pohranu i uporabu modela i slika objekata. Modeli i objekti računarske grafike potječu iz različitih područja: prirode, znanosti, inženjerstva, apstraktnih koncepata...

Dok je predmet računarske grafike sinteza slika na temelju računarskih modela stvarnih ili imaginarnih objekata, obrnuti procesi analize scene i rekonstrukcije modela objekata predmet su discipline koja se naziva obradba slike (image processing). Obradba slike obuhvaća podpodručja: poboljšanje slike (image enhancement) - razvitak i primjena tehnika poboljšanja kvalitete slike i povećanja kontrasta, detekcije i prepoznavanja uzoraka (pattern detection and recognition) - otkrivanje standardnih uzoraka na slici uključujući npr. optičko prepoznavanje alfanumeričkih znakova (optical character recognition), analizu scene i računalni vid (scene analysis and computer vision) - prepoznavanje i rekonstrukcija 3D modela scene  na temelju više 2D slika.

Iako se računarska grafika i obradba slike bave računalnom obradbom slika u početku svog razvitka bile su razdvojene discipline. S razvitkom rasterske grafičke tehnologije dolazi do trenda konvergencije ovih dviju disciplina.

Primjeri primjena računarske grafike

Računarska grafika danas se koristi u različitim područjima gospodarstva, administracije, edukacije, zabave i svakodnevnog kućnog života. Područje primjene se ubrzano širi s rasprostranjenošću računala. Neki primjeri primjene računarske grafike uključuju:

• korisnička sučelja (većina aplikacija na osobnim računalima i na radnim stanicama imaju grafički sustav prozora putem kojeg komuniciraju s korisnicima. Primjeri takvih aplikacija uključuju obradbu teksta, stolno izdavaštvo, proračunske tablice...);

• interaktivno crtanje (u poslovnim, znanstvenim i tehnološkim primjenama računarska grafika koristi se za prikazivanje funkcija, dijagrama, histograma i sličnih grafičkih prikaza sa svrhom jasnijeg sagledavanja složenih pojava i olakšanja procesa odlučivanja);

• uredska automatizacija i elektroničko izdavaštvo (računarska grafika široko se koristi za izradu elektroničkih i tiskanih dokumenata);

• projektiranje pomoću računala (Computer Aided Design - CAD danas se standardno koristi za projektiranje sustava i komponenata u strojarstvu, elektrotehnici, elektronici, telekomunikacijama, računarstvu...);

• simulacija i animacija (računarska grafika koristi se za znanstvenu i inženjersku vizualizaciju i zabavu; područja primjene obuhvaćaju prikaze apstraktnih matematičkih modela vremenski promjenljivih pojava, TV i filmsku tehnologiju...);

• umjetnost (računarska grafika se koristi za kreiranje umjetničkih slika);

• trgovina (računarska grafika se koristi za vizualnu animaciju i elektroničku trgovinu);

• upravljanje procesima (podaci iz senzora dinamički se prikazuju u prikladnom grafičkom obliku);

• geografski informacijski sustavi (računarska grafika koristi se za točan prikaz geografski raspodijeljenih i rasprostranjenih sustava i mjernih podataka npr. u telekomunikacijama i telemetriji);

• grafičko programiranje (računarska grafika se koristi za automatizaciju procesa programiranja virtualnih sustava npr. u instrumentaciji).

Primjer primjene grafike u CAD je projektiranje VLSI integriranog kruga. U prvoj fazi procesa inženjer kreira prvu verziju integriranog kruga koristeći CAD paket. Nakon toga provodi se simulacija rada integriranog kruga i utvrđuju njegova svojstva, npr. maksimalna frekvencija takta. Ako neki parametar ne zadovoljava postavljene zahtjeve korigira se i dorađuje prvobitna verzija projekta i ponavlja postupak simulacije. Postupak se ponavlja dok svi zahtjevi ne budu zadovoljeni.

Povratak na: Početak stranice | Sadržaj

  ||| Natrag: Računarska grafika | Gore: Računarska grafika | Naprijed: Arhitekture grafičkih sustava |

Inženjerska grafika, Copyright © D.Begusic