SLIKE I TABLICE

SLIKE

• Slika 1.1  Formati reda A

• Slika 1.2  Položaji pojedinih formata i način ucrtavanja okvira.

• Slika 1.3  Primjer oblika i sadržaja zaglavlja.

• Slika 1.4  Primjer oblika i sadržaja sastavnice (povezane sa zaglavljem).

• Slika 1.5  Primjer primjene pozicijskih brojeva.

• Slika 1.6  a) Crtež predmeta uz primjenu samo jedne vrste crta, b) crtež predmeta uz primjenu različitih vrsta crta.

• Slika 1.7 Znakovi tehničkog pisma prema normi ISO 3098/1.

• Slika 1.8  a) Pogledi u okviru ortogonalne projekcija, b) Raspored pogleda u okviru ortogonalne projekcije.

• Slika 1.9 Primjer aksonometrijske projekcije kocke: a) izometrijska projekcija, b) dimetrijska projekcija.

• Slika 1.10 Različiti prostorni prikazi istog objekta: a) ortogonalna projekcija, b) izometrijska projekcija, c) dimetrijska projekcija.

• Slika 1.11  Elementi kota.

• Slika 1.12  Dimenzije strjelice.

• Slika 1.13  Smjerovi unošenja kota pod različitim kutovima.

• Slika 1.14  Primjeri primjene kotiranja.

• Slika 1.15 Primjeri preglednih shema: a)IP mreža, b) arhitektura intranet mreže.

• Slika 1.16. Primjer strujne sheme.

• Slika 1.17 Primjer nadomjesne sheme.

• Slika 1.18  Primjer položajnog nacrta: a) raspored elemenata na tiskanoj pločici,  b) tiskane veze.

• Slika 1.19  Primjer funkcionalnog blok dijagrama.

• Slika 1.20  Primjer dijagrama toka.

• Slika 1.21  Primjer vremenskog dijagrama.

• Slika 1.22  Primjer dijagrama stanja.

• Slika 2.1  Arhitektura grafičkog sustava s vektorskim prikaznim uređajem.

• Slika 2.2  Arhitektura vektorskog grafičkog sustava.

• Slika 2.3  Struktura naredbi LD i značenje vrijednosti parametara {X/Y} i {R/A}.

• Slika 2.4  Primjer prikazne liste koja prikazuje kvadrat stranice duljine 800 s lijevim donjim vrhom u točci (100,100).

• Slika 2.5  Arhitektura grafičkog sustava s rasterskim prikaznim uređajem.

• Slika 2.6  Putanja zrake (raster scan) pri kreiranju prikaza na rasterskom prikaznom uređaju.

• Slika 2.7  Usporedba načina kreiranja grafičkog prikaza na rasterskom i vektorskom prikaznom uređaju

• Slika 2.8  Arhitektura jednostavnog rasterskog prikaznog sustava.  

• Slika 2.9  Logička organizacija video kontrolera.

• Slika 2.10  Logička organizacija pretvorbene tablice.

• Slika 2.11  Arhitektura rasterskog prikaznog sustava sa zasebnim prikaznim procesorom.

• Slika 2.12  Arhitektura rasterskog prikaznog sustava s integriranim prikaznim procesorom.  

• Slika 2.13  Koncept interaktivne računarske grafike.

• Slika 2.14  CGRM referentni model računarske grafike.

• Slika 2.15  Odnos među komponantama CGRM modela.

• Slika 2.16 Koncept katodne cijevi.

• Slika 2.17 Koncept prikaznog uređaja u boji s tri primarne boje.

• Slika 2.18 Prikaz slojeva u uređaju s tekućim kristalom.

• Slika 2.19 Slojevi u plazma panelu.

• Slika 3.1  Primjer transformacije translacije.

• Slika 3.2  Primjer  transformacije rotacije.

• Slika 3.3  Primjer transformacije promjene faktora proporcionalnosti.

• Slika 3.4  Primjer transformacije smika.

• Slika 3.5  Primjer složene transformacije.

• Slika 3.6  Primjer projekcije dužine: a) paralelna projekcija, b) perspektivna projekcija.

• Slika 3.7  Ilustracija postupka perspektivne projekcije.

• Slika 3.8  Primjer primjene osnovnog inkrementalnog algoritma.

• Slika 3.9  Primjer primjene  algoritma središnje točke za crtanje ravne crte.

• Slika 3.10  Primjer ispunjavanja mnogokutnog oblika bojom.

• Slika 3.11 Primjer modeliranja krivulje linearnim segmentima.

• Slika 3.12  Ilustracija parametarskog kontinuiteta C⁰ , C¹ i C².

• Slika 3.13 a) Primjer crtanja odsječka Bezierove krivulje,  b) Primjer dvaju spojenih odsječaka Bezierovih krivulja.

• Slika 3.14  Primjer primjene kriterija ravnoće pri rekurzivnom pristupu crtanju Bezierovih krivulja.

• Slika 3.15  16 kontrolnih točaka Bezierove površine.

• Slika 3.16  Spoj dvaju segmenata Bezierove površine.

• Slika 3.17  Postupak iterativnog pristupa crtanju površine.

• Slika 3.18  Postupak rekurzivnog pristupa crtanju površine.

• Slika 3.19  Četverokut se dijeli na četiri trokuta određivnjem točke P čije su koordinate aritmetičke sredine odgovarajućih koordinata vrhova A, B, C i D.

• Slika 3.20 Primjer prikaza trodimenzionalnog objeklta pomoću mreže mnogokuta.

• Slika 3.21  Mreža mnogokuta definirana pokazivačima u listu vrhova.

• Slika 3.22  Mreža mnogokuta definirana pokazivačima u listu bridova.

• Slika 3.23  Žičani model kocke: a) s prikazanim  svim bridovima, b) s prikazanim samo vidljivim bridovima.

• Slika 3.24.  Primjer Booleovih operacija nad trodimenzionalnim objektima.

• Slika 4.1 Izlazna transformacija.

• Slika 4.2 Raspored kodova po područjima u Cohen-Sutherland algoritmu.

• Slika 4.3  Primjeri položaja crta u odnosu na površinu prikaznog uređaja.

• Slika 4.4  Položaj ispitne piramide u odnosu na motrišta, ravninu zalona  i promatrani objekt.

• Slika 5.1 Pet razina sive boje izraženih tehnikom polutoniranja na površini od 2 x 2 piksela.

• Slika 5.2 Odnos među parametrima kojima se boja specificira u umjetnosti.

• Slika 5.3. Primjer spektralne distribucije energije svjetlosti.

• Slika 5.4 Ilustracija parametara spektralne distribucije svjetlosti.

• Slika 5.5 Funkcija relativne spektralne osjetljivosti ljudskog oka.

• Slika 5.6  CIE dijagram kromaticiteta.

• Slika 5.7 Miješanjem boja B1, B2 i B3 mogu se dobiti sve boje iz trokuta B1 B2 B3. Sve boje na crti B1 B2 mogu se dobiti miješanjem boja B1 i B2.

• Slika 5.8  RGB model boje.

• Slika 5.9 CMYK model boje.

• Slika 5.10 HSV model boje.

• Slika 5.11  Primjer korisničkog sučelja za specificiranje boje u HSV prostoru.

• Slika 5.13  Linearna interpolacija kretanja lopte: a) ključne slike, b) interpolirane međuslike.

• Slika 5.14 Oblik krivulje prikladan za nelinearnu interpolaciju.  

TABLICE

• Tablica 1.1 Dimenzije pojedinih formata reda A.

• Tablica 1.2  Mjerila propisana normom ISO 5455/12.79.

• Tablica 1.3. Najčešće korištene širine crta reda 1.

• Tablica 1.4  Najčešće korištene širine crta reda 2.

• Tablica 1.5  Namjene pojedinih vrsta crta.

• Tablica 4.1 Način definiranja kodova u Cohen-Sutherland algoritmu.

• Tablica 5.1 Odnos između percepcijskih veličina koje opisuju svjetlost i kolorimetrijskih veličina.